Ostavka
Mladena Vukčevića je pozitivna stvar, a njegovu odluku trebalo bi da slijede i druga tri člana Sudskog savjeta iz reda pravnika i podnesu ostavke, kao i svi ostali koji su učestvovali u dosadašnjem nezakonitom radu tog tijela, poručila je direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA)
Tea Gorjanc Prelević. Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević podnio je ostavku na funkciju jer, kako je obrazložio, nijesu izabrani članovi tog tijela iz reda uglednih pravnika. Vukčević je u telefonskom razgovoru za „Dan” kazao da povodom svoje ostavke ne želi da daje bilo kakve komentare.
– Preko pet godina rada Sudskog savjeta pod predsjedavanjem profesora Vukčevića obilježilo je nezakonito odbijanje nadležnosti kada je trebalo izbjeći kažnjavanje sudija koje su Moldavku
S.
Č. osudile za navodno lažni iskaz, izmišljanje pravila – kada je pomoćnicu ministra trebalo izabrati za predsjednicu suda, biranje sudija i bez intervjua – kada je trebalo izabrati kandidate s vezom, neustavan izbor predsjednice Vrhovnog suda – s obrazloženjem koje nipodaštava pravila o tumačenju pravnih propisa, itd. Sve to je imalo za cilj da održi status kvo, umjesto da promoviše nezavisno pravosuđe – kazala je Gorjanc Prelević.
Ona navodi da je HRA zato već predlagala članovima i članicama Sudskog savjeta da daju ostavke i oslobode mjesto za one koji bi dali šansu reformi.
– Naravno, od Skupštine će zavisiti da li će uopšte biti izabrano novo članstvo tog tijela i da li će novi članovi imati kapacitet za reforme ili će se opet izabrati ljudi s političkim pedigreom, da sprečavaju promjene. Propuštena je, nažalost, odlična prilika da Vukčevića zamijeni
Nebojša Vučinić, profesor i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava, koji se nije bavio politikom, i koji je imao lični integritet potreban da uvede i taj savjet i sudstvo u neku novu reformisanu eru – istakla je Gorjanc Prelević.
HRA je juče reagovala i na odluku Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine koji je usvojio Predlog izmjena Zakona o javnom redu i miru, koji sadrži odredbu o kazni za neustajanje i druge oblike neodavanja počasti prilikom intoniranja državne himne u situacijama kada je zakonom propisano da se ona izvodi. Predstavnik Akcije za ljudska prava (HRA) na sjednici
Stefan Šljukić upozorio je da Predlog zakona ugrožava slobodu izražavanja i založio se za to da se o predlogu pribavi mišljenje Savjeta Evrope i Evropske komisije i da se sprovede javna rasprava u skladu sa Zakonom o državnoj upravi. Međutim, posle njegovog izlaganja prisutni poslanici su bez dalje rasprave pristupili glasanju.
M.S.
Osudili uvođenje totalitarističke prakseUvođenje kazne za neustajanje, odnosno neodavanje počasti himni sporno je, kako kažu u HRA, jer nije u skladu sa međunarodnim standardima slobode izražavanja i nijedna od zemalja u regionu, kao ni većina zemalja u svijetu nemaju slične kaznene odredbe, te da bi se propisivanjem kazne za neodavanje počasti himni Crna Gora pridružila malom broju nedemokratskih, totalitarističkih društava i skrenula sa svog proevropskog puta.
– Predstavnici međunarodne zajednice su u više navrata osudili postojanje sličnih normi kojima se propisuju kazne zbog nepoštovanja državnih simbola. Uvođenje kazni je sporno jer je u crnogorskom krivično-pravnom sistemu već inkriminisano kao krivično djelo „povreda ugleda Crne Gore”, pri čemu Krivični zakonik poznaje i slučajeve kada se lice neće kazniti, što nije slučaj sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, odnosno Zakonom o javnom redu i miru. Sporno je što se uvođenjem ove odredbe, pogotovo u dijelu koji se odnosi na „sjedjenje“ prilikom intoniranja himne, krši osnovno Ustavom zagarantovano pravo na slobodu izražavanja, da sjedjenje kao vid protesta ne ometa nikog drugog da oda počast himni i da se takvo postupanje nikako ne može shvatiti kao postupak omalovažavanja – navode u HRA.